Mirko Galić: "Francuska je u krizi koju ne mogu riješiti ni novi premijer ni nova vlada"

U ponedjeljak je tamošnji parlament izglasao nepovjerenje vladi zbog planiranih rezova 'teških' 44 milijarde eura za smanjenje nabujalog državnog duga. Glasanje o povjerenju zatražio je sam premijer Francoise Bayrou koji je na toj dužnosti bio tek devet mjeseci. On je već peti premijer kojega je Emmanuel Macron imenovao otkako je 2022. osvojio drugi predsjednički mandat.

Već u utorak Macron je imenovao novog premijera, dosadašnjeg ministra obrane Sébastiena Lecornua. No to još uvijek ne znači da je kriza prebrođena.

Politička nestabilnost u Francuskoj produbljena je nakon poraza Macronove stranke Preporod od krajnje desnog Nacionalnog okupljanja na lanjskim izborima za Europski parlament. Macron je tada naprasno raspustio parlament i raspisao izvanredne izbore nakon kojih nijedna politička grupacija nema većinu dovoljnu za formiranje vlasti.

"Ovo nije kriza vlasti, nego sistema"

Već duže vrijeme nestabilnost je glavno obilježje francuske političke scene rastegnute od krajnje desnice do krajnje ljevice s razjedinjenim centrom. Imenovanje novog premijera pa čak i eventualno održavanje još jednih prijevremenih izbora čine se tek lokaliziranjem, ne i gašenjem požara. Tamošnji problemi puno su dublji i veći o čemu nam je govorio Mirko Galić, novinar i bivši diplomat koji je dvadeset godina proveo u Francuskoj, najprije kao dopisnik ovdašnjih medija, a potom i veleposlanik Republike Hrvatske u Parizu.

"Francuska je u ozbiljnoj krizi. To nije samo kriza Macronove vlasti, nego kriza samog sistema Pete republike", kaže on.

Potrošena Peta republika

Podsjeća kako je sustav Pete republike uveden u teško i kaotično doba 1950-ih kada je Francuska mijenjala vlade "poput odijela" ne uspijevajući se suočiti s tadašnjom unutarnjom nestabilnošću i ratom koji je vodila u Alžiru.

"Peta republika dala je vlast jednom čovjeku, Charlesu De Gaulleu i otada do danas, više od 60 godina, Francuska ima sistem koji, kako je kasnije govorio Francois Mitterand, predstavlja "permanentni državni udar", sistem u kojemu se demokratske institucije podređuju vlasti i volji jednog čovjeka, predsjednika. Mislim da je došao kraj tom sistemu i da će Francuska, kada unutarnje i vanjske okolnosti to dozvole, morati tražiti ne novog premijera, ne čak ni novu vladu, nego novi sistem koji će biti u skladu s promjenama koje je Francuska doživjela u proteklih 60 godina", ističe Galić.

"Macron nema staturu De Gaullea"

Po njegovim riječima, Macron je sam pridonio toj nestabilnosti kada je na lanjski poraz na europskim izborima odgovorio raspuštanjem Nacionalne skupštine i raspisivanjem prijevremenih izbora.

"Europski izbori ne odražavaju pravo stanje u jednoj zemlji i Macron te izbore nije mogao dobiti. On je inače mislio da može vladati bez političke stranke ili ih osnivati ad hoc, kao što je radio De Gaulle. No on nema staturu De Gaullea. Njegovi problemi počeli su u drugom mandatu, a kulminirali su raspuštanjem parlamenta. U ovom sadašnjem nitko nema većinu, ni ljevica ni desnica. Nitko ne može sastaviti vlast, tako da Macron uvijek može pronaći nekog 'zeca u šeširu' poput Lecornua da mu bude predsjednik vlade, kao što je našao i Bayroua", objašnjava Galić.

Opasan trenutak za Francusku

Napominje da u Francuskoj nije problem u premijerima, nego u odnosima snaga i neskladu u društvu.

"Francusko društvo skrenulo je udesno, ali ne dovoljno da bi krajnja desnica, nacionalna ili nacionalistička - kako je već tko zove, sama vladala. No krajnja desnica sprečava druge, građanske ili lijeve opcije da sastave vladu. S jedne strane je Nacionalno okupljanje sa sada suspendiranom Marine Le Pen, a s druge je krajnja ljevica, stranka Nepokoreni, koja ima velike apetite a mali želudac. To je kaotična situacija bez perspektive da je Macron izvuče iz krize."

Preostaje vidjeti, kaže Galić, hoće li Macron produbiti krizu ili se kockati davanjem ostavke i raspisivanjem ne samo parlamentarnih nego i predsjedničkih izbora.

"To bi bilo rizično čak i za njega koji je pokazao da je sklon rizicima. Ovaj trenutak opasan je za Francusku jer se budućnost države ne može neprestano rješavati od danas do sutra. Macron je u osam godina koliko je na vlasti propustio učvrstiti sistem kojim se služio, a nije ga ni reformirao. Francuska još uvijek ima de Gaulleov sistem što znači da jedan čovjek imenuje vladu i ministre, predsjedava njome i praktički ima skoro isto onoliko vlasti u rukama kao i američki predsjednik. Takav sistem u jednoj demokratskoj zemlji danas ne daje rezultate", govori Galić dodajući kako smatra da Macron nema kapacitet za takvo renoviranje vlasti.

"Ne bih volio biti u koži Francuza"

Situaciju dodatno usložnjava rat koji se vodi u Ukrajini, na europskom teritoriju.

"Teško je mijenjati sistem i misliti na demokratske finese u okolnostima kada se Francuska sprema za rat i kada je potencijalna meta ruske agresivnosti. Kada bi se te okolnosti stabilizirale Francuska bi bila pred nužnom obnovom svoga sistema koji je povijesno uvijek imao neke specifične crte. Francuzi su narod koji stvara povijest, a ne samo da ide za njom. Ne zaboravite da je ona jedina članica EU-a koja ima nuklearno naoružanje. No u situaciji kada se ne zna hoće li opasni i agresivni Vladimir Putin nastaviti put prema zapadu, nije vrijeme za demokratske eksperimente. Francuska se najprije mora stabilizirati."

U međunarodnim odnosima Francuska je uvijek nastojala biti između SAD-a i Rusije. Galić napominje da s Amerikom ne uspijeva uspostaviti savezničke odnose, dok s Rusijom sve više ulazi u antagonizam.

"Danas zaista nije lako biti Francuz. Ne bih volio biti u njihovoj koži", priznaje.

"Ovo nisu vremena za revolucije"

Na pitanje što Macronu preostaje, Galić kaže kako on i nema pravog poteza za povući. Dosad se uvijek oslanjao na islužene kadrove koji nisu donijeli potrebnu stabilnost u Nacionalnoj skupštini.

"On može pronaći novog premijera iz neke muzejske postave, poput Bayroua, ili nekog mlađeg, svježijeg no Francuskoj treba premijer koji nije pročitana knjiga. De Gaulle je govorio da su Francuzi narod koji više voli revolucije nego reforme. Oni sada i jesu u jednom revolucionarnom stanju, ali ovo nisu vremena za revolucije. Ovo je vrijeme kada se Europa mora konsolidirati i pokazati otpornost na moguće prijetnje koje dolaze od Rusije. Ovo je vrijeme velikih izazova, a Francuska je u velikoj krizi", zaključio je.